6. avgusta 2012. američki rover Curiosity sletio je na Mars. Opremljen raznim znanstvenim instrumentima, uređaj će tražiti tragove vode i organske tvari na površini crvenog planeta, provoditi geološka istraživanja i proučavati klimu planeta.
Rover Curiosity (s engleskog "Curiosity"), zvani MSL - Mars Science Laboratory ("Mars Science Laboratory") lansiran je 26. studenog 2011. s rta Canaveral i početkom kolovoza 2012. sigurno je sletio na Mars. To je najteža svemirska letjelica ikad lansirana na Mars, teška i do tone. Za nekoliko mjeseci morat će prijeći i do 20 kilometara, provodeći brojne znanstvene studije.
Primarna misija znatiželje je istražiti marsovsko tlo. Prisutnost spektrometra, lasera i druge opreme omogućuje uređaju da na licu mjesta provodi proučavanje uzoraka tla i prenese rezultate na Zemlju. Primarna misija MSL-a je pronaći vodu i organske tvari u marsovskom tlu. Prisutnost organske tvari ukazat će na to da je nekada postojao život na Marsu. Treba napomenuti da će se potraga za vodom provoditi pomoću ruskog instrumenta "DAN" (Dinamički neutronski albedo). Omogućit će sondiranje sloja tla debljine do jednog metra.
Radoznalost je opremljena s nekoliko kamera u boji i crno-bijelim. Obojeni mogu prenijeti visokokvalitetnu sliku Marsovske površine, crno-bijela se uglavnom koristi prilikom pomicanja uređaja. Smješteni sa strane, pružaju stereometrijsku sliku koja vam omogućuje ispravnu procjenu prirode površine.
Rover je već poslao prve fotografije na Zemlju. Možete ih pronaći na NASA-inoj stranici u misiji Curiosity. Slijedite donju vezu, pronađite odjeljak Slike misije u središnjem stupcu stranice. U njemu možete vidjeti fotografije koje je rover prenio - i u boji i u crno-bijeloj. Nove fotografije dodavat će se na web mjesto čim postanu dostupne. Na web stranici možete pogledati i računalni video koji prikazuje MSL shemu slijetanja i njezin rad na Marsu.
Znanstvenici očekuju da će novi rover moći raditi barem jednu Marsovsku godinu, a to je 686 zemaljskih dana. Budući da uređaj ne prima energiju od solarnih baterija, već od radioizotopskog termoelektričnog generatora, Curiosity može provoditi istraživanje u uvjetima Marsovske noći.
